Veliki petak je dan od velike važnosti u hrišćanskoj veri, jer se tog dana sećamo Hristovog raspeća. Evo nekoliko informacija o tome kako se tradicionalno slavi Veliki petak pred Vaskrs, šta ovaj praznik znači i koji su običaji i verovanja povezani s njim.
Prvo ofarbano jaje se čuva do narednog Vaskrsa kao "čuvarkuća", simbolizujući zaštitu i blagostanje porodice. Preporučuje se da se kuća malo počisti metlom, a zatim se taj metla baci, što se smatra ritualom za izbacivanje negativne energije iz doma.
U nekim krajevima, vernici se, nakon celivanja plaštanice, provlače ispod stola na kojem je postavljena plaštanicom.
Legenda kaže da su stražari koji su čuvali Hristov grob, jeli pečenu kokošku, a kada je jedna od njih položila crveno jaje i poletela, to se poklopilo s Hristovim vaskrsenjem.
Prema drugoj priči, Marija Magdalena je odnela caru Tiberiju korpu jaja, a kada su se ona pretvorila u crvena, rekla je "Hristos vaskrse", čime je dokazala mogućnost vaskrsenja.
U Srbiji, prvo jaje se tradicionalno farba u crvenu boju, simbolizujući Hristovu krv prolivenu iz nevinih pobuda.
Prošlogodišnje crveno jaje, poznato kao "čuvarkuća", ima svoju posebnu ulogu u našem domu. Ono se čuva tokom cele godine kako bi štitilo kuću i ukućane. Postoje različiti običaji vezani za postupanje sa čuvarkućom od prošle godine:
Bacanje u tekuću vodu: Tradicionalno se čuvarkuća baca u tekuću vodu poput reke. Veruje se da voda odnosi sve negativnosti i nesreće koje su možda pale na to jaje, umesto da se dese u kući.
Zakopavanje u zemlju: Porodice koje imaju dvorište često praktikuju da zakopaju prošlogodišnju čuvarkuću u zemlju, obično pod drvo koje žele da bude posebno plodno.
Razbijanje jajeta: U nekim delovima Srbije, običaj je razbiti čuvarkuću. Ako unutrašnjost jajeta isušena i ostane samo ljuska, to se tumači kao dobar znak.
Važno je zapamtiti da se čuvarkuća nikada ne sme baciti u smeće, jer nosi sa sobom zaštitu i simbolizuje dobrobit porodice.